|
 Labrador retriver (skraćeno samo "Labrador"), jedna je od nekoliko vrsta retrivera.
Izgled
Labrador retriveri su snažni psi, srednje atletske građe, posebno jakog repa. Ženke teže oko 23 - 32 kg, a mužjaci oko 27 - 36 kg. Dlaka im je kratka i glatka, može biti u crnoj, žutoj ili smeđoj boji.
Postoje dvije vrste Labradora, Engleski i Američki, no male su razlike. Engleski su manji, kraći psi, sa većim glavama. Dok su Američki veći. Postoji još i Australijska vrsta, koja je manje poznata. |
|
Opširnije...
|
|
 Porijeklo i povijest
Lord Tweedmouth je 1865. pario žutog labrador retrivera kovrčave dlake s danas izumrlim tweed water španijelom. U razdoblju od 1865. do 1890. lord Tweedmouth je pažljivo dalje uzgajao tu liniju. Križao je još jednog tweed water španijela, dva crna retrivera, jednog irskog setera i jednog bloodhounda boje pijeska. Prvo uvođenje ove pasmine u knjigu uzgoja Kennel Club of England provedeno je 1903. uz naziv "Flat-coated Retriever".
Britanski Kennel Club 1913. priznaje zlatnog retrivera kao zasebnu pasminu i time postaje udruženje koje vodi knjigu uzgoja te pasmine. Nakon toga, pasmina u Engleskoj i SADu brzo postaje vrlo popularna. Početkom 1980-ih pasmina dolazi pojačano na kontinent, da bi 1990-ih doživjela pravi boom (uz sve negativne usputne pojave). |
|
Opširnije...
|
|
 Aljaški malamut je jedna od najstarijih vučnih pasmina pasa, ime je dobio po urođeničkom plemenu Innuita zvano Malemute koji su nastanjivali visinske dijelove zapadne Aljaske.
Izgled
Malamut ima gustu grubu vanjsku dlaku s masnom i vunastom podlakom. Dozvoljene boje su vučja ili crno-bijela uvijek sa svjetlijim trbuhom i svijetlom maskom. Ravnopravne su i potpuno bijela ili potpuno crna boja, te kombinacija crvenkasto smeđe ili bež boje s bijelom. |
|
Opširnije...
|
| |
|
Dramska umjetnost
Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku 1917. godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo "Prosce" Ise Velikanovića. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. Narodno kazalište Vinkovci izvelo je 5. srpnja 1945., odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo "Požar strasti" Josipa Kosora. Slijede "Inoče" Joze Ivakića (1966.), "Graničari" Josipa Freudenreicha (1971.), dramatizirani roman "Đuka Begović" Ivana Kozarca (1974.), "Šokica" Ilije Okrugića (1976.), dramatizirani "Mrtvi kapitali" Josipa Kozarca (1977.), "Pouzdani sastanak" Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića "Bećarske vatre", dramatizirani "Satir iliti divji čovik" M. A. Reljković (1982.) i mnoga druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. Franjo Jelinek Beli bio je izvrstan Đuka Begović.
|
|
Opširnije...
|
|
U Vinkovcima danas živi 35.912 stanovnika. Hrvati čine većinu sa 89% , 7% čine Srbi, 0.6% Mađari, 0.3% Romi, 0.2% Rusini i ostali.
Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz 1991. godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
* Hrvati - 78.313
* Srbi - 13.170
* Mađari - 1.644
* Bošnjaci - 342
* Rusini - 209
* Jugoslaveni i ostali - 4.806
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 7 - 12 od 14 |
